Što s pokošenom travom?

Imate li vrt, znate, da nijedan kvadratni metar vrta nije besplatan. U ovom slučaju ne mislimo time kupnu cijenu, iako je i ta naravno, u nekim regijama vrlo visoka. Mislili smo na to, da kako bi vrt dobro izgledao, trebate se stalno brinuti o njemu. U osnovnu brigu o vrtu spada uglavnom redovito košenje trave. Dio zemljišta doduše možete rezervirati za pčele ili neke druge insekte

a travu na njemu možete pustiti duže da raste, no najvažniji dio plohe biste zbog sebe i Vaše djece trebali kositi približno jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. Ta učestalost ovisi naprimjer o tome, koliko u danom razdoblju ima kiše. Za kišnog vremena trava prirodno brže raste.

Nakon što travu pokosite, postavlja se pitanje, što s njom. Neka sela doduše nude svojim stanovnicima besplatno odlaganje biološkog otpada u posebne kontejnere, no takvo rješenje nije baš idealno. Tako bacate dragocjeni materijal, kojeg možete dalje koristiti te u vlastitom vrtu  napraviti „ciklus hranjivih tvari“.

Slijedeće logično rješenje je nabavka kante za kompostiranje, tj. kompostera. Probajte provjeriti, jesu li u Vašem selu dostupne subvencionirane kante za kompost, koje biste kao stanovnik mogli besplatno posuditi. Najkorišteniji model je plastični šesterokut, otprilike metra visine, zelene ili crne boje.

Alternativa je izrada vlastitog kompostera, za koju ćete trebati naprimjer krovne letve, palete ili drvene kotače. Najvažnije je, da između pojedinačnih „segmenata“ budu razmaci, kojima će unutra strujiti zrak.

To je uostalom važno i kod tvornilki izrađivanih kompostera, koji su doduše proizvedeni s poklopcem. No biološki materijal ipak zahtjeva vlagu, a to šti na njega povremeno padne kiša, je samo dobro. Stoga poklopac kompostera odložite negdje na bok u podrum.

Idealno bi bilo u kutu vrta staviti odmah najmanje dva kompostera – jer se vrtni biološki materijal za kompostiranje idealno pretvara tek nakon najmanje dvije godine.

Nakon samo godine dana kompostovanie nije savršeno te nastali kompost još nije pogodan za gnojenje biljaka. Stoga u prvom komposteri ostavite travu sa zemljom minimalno jednu cijelu sezonu.

Uprava trava sa zemljom bi trebala sačinjavati temelj komposta. Postup je vrlo jednostavan. Kada pokosite vrt, bacite sav zeleni otpad od košenja u komposter te nakon toga prekrijte slojem zemlje. Zemlju zalijte vodom promiješanom s bakterijama u kompostu SCD Compost. Radi se o tekućem mikrobiološkom koncentratu predodređenog za brže i efektivnije kompostiranje organskih ostataka. Stoga nakon tjedan dana nećete morati razmišljati što sa slijedećom travom, jer će ta iz prošlog košenja već biti zahvaljujući bakteriji „sređena“.

Trebati ćete približno samo otprilike 1 dcl koncentrata s bakterijama na 100 litara vode. Što znači da će Vam jedna ili dvije boce od 2l bez problem izdržati cijelu godinu, te ćete imati riješenu sezonu.

No ako imate veći vrt ili puno kosite, možete bakterije za kompostiranje kupiti u boci od 2l ili čak u kanti od 5l.