Što se dešava kod čišćenja vode u čistilici

Čišćenje otpadnih voda je proces odstranjivanja zagađujućih tvari iz otpadnih voda. Kako bi se odstranili fizikalne, kemijske i biološke nečistoćey, koriste se fizikalni, kemijski i biološki procesi.

Temeljne informacije o otpadnim vodama

Najveći problemi u čistilicama otpadnih voda prouzroči nastajući mulj. zaudaranje truleži je vjerovatno glavni razlog, zašto se zanimamo o otpadne vode. U nekim čistilicama se koristi ubrizgavanje kisika, koji pomaže reducirati sumporovodik, no niti ta ubrizgavanja ne uspijevaju potpuno eliminirati neugodno zaudaranje truleži. Predstavljamo Vam bakterije za čistilice, kao kompleksno rješenje za čistilice otpadnih voda.

U čistilicama otpadnih voda je čvrsti, organski, dušični, otpadni materijal – mulj, promijenjen na amonijak posredništvom procesa zvanog mineralizacija, koja uzrokuje zaudaranje truleži. Ovaj proces je jednostavan, tvar se iz organske mijenja na anorgansku, te se tako “mineralizira”. u otpadnim vodama se nalazi nekoliko glavnih sastojaka, koji tvore otpadni materijal (mulj), to su fekalije, raspadajuće biljke i životinje te bačene namirnice. Ako se u ovom sustavu ne nalazi nikakav izvor organskog dušika, heterotrofne bakterije koriste amonijak te se rastavljaju na manje štetne  spojeve koji ne trule. Štoviše, velika količina kemijske potrošnje kisika, biološke potrošnje kisika i raspusnih tvari, uzrokuje onečišćenje vode, što može nadalje dovesti do uništavanja života u vodi.

Biološka potrošnja kisika je proces, koji služi na određivanje vremena, za koje biološki organizam potroši kisik u vodi. Kemijska potrošnja kisika izražava količinu organskih tvari u vodi. Kvaliteta vodi ovisi od obje vrijednost, stoga se ova metoda koristi i u čistilicama voda. Glavnim ciljem čišćenja otpadnih voda je odstranjivanje suspendirane i organske tvari izmjerene kemijskom potrošnjom kisika i biokemijskom potrošnjom kisika. osim toga važna je i redukcija fekalnih koliformnih bakterija.

Koliformne bakterie se nalaze u probavnom traktu ljudi i životinja. Ako se koliformne bakterije malaze u vodi iz vodovoda, to znači da sustav pročišćavanja vode ne funkcionira ili cijevi nisu u redu.  Kontaminacija vode može prouzročiti razne zdravstvene tegobe kao što su proljev, mučnina i povraćanje.

Ukratko, čišćenje otpadnih voda ili domaćeg otpada, je proces odstranjivanja onečišćenih tvari iz otpadnih voda, i to iz odvoda (otpadnih voda) i iz domaćeg otpada. Kako bi se odstranili fizikalne, kemijske i biološke nečistoće, koriste se fizikalni, kemijski i biološki procesi. Njihov cilje je proizvoditi prilagođenu otpadnu vodu i čvrsti otpad ili mulj pogodan za ponovno korištenje, eventualno na ispuštanje natrag u prirodu. Ovaj materijal je često nenamjerno kontaminiran mnogim toksičnim organskim i anorganskim spojevima. U otpadnim vodama se obično nalazi velika količina patogena, suspendiranih tvari, bjelančevina, mineralnih soli i kemijskih tvari. Vrlo je teško očistiti takve otpadne vode bez korišenja kemijskih tvari.

Probiotici u čistilicama otpadnih voda

Probiotički u prijevodu znači da "sadrži žive mikroorganizme", koje ako nisu dozirane u primjerenoj količini, pozitivno djeluju na zdravlje domaćina. Iskoristivost probiotíka je nadalje proširena, za poboljšanje zdravlja i izvedbu se traži stvaranje ciljanog sustava sastavljenog od živih korisnih mikrobialnih kultura. Mnoštvo probiotičkih sojeva se sigurno koristi već duže vrijeme. U čistilici otpadnih voda se probiotici koriste već nekoliko godina. Probiotici u otpadnim vodama reduciraju neugodan miris,reduciraju mulj i smanjuju razinu štetnih organskih spojeva. U današnje vrijeme, u mnogim čistilicama otpadnih voda se koriste razne vrste probiotika, ali  obično se koristi samo nekoliko sojeva.

Probiotici se u industriji otpadnih voda koriste već puno godina. "Probiotički" znači da sadrže  žive mikroorganizme. Ako su probiotici dozirani u primjerenoj količini, pozitivno djeluju na zdravlje domaćina. Na čišćenje otpadnih voda se koriste naprimjer slijedeći mikroorganizmi: Bacillus, fototrofne bakterije, bakterie mliječne kiseline i kvasne gljivice.

Bakterije mliječne kiseline proizvode mliječnu kiselinu kao glavni metabolički konačni proizvod fermentacije saharida. Bakterije mliječnog kiseljenja sa također odlikuju većom otpornošću na niži Ph. To omogućuje da bakterije mliječne kiseline konkuriraju ostalim bakterijama u prirodnom kiseljenju, jer mogu odolijevati povećanoj kiselosti. Posredništvom metabolizma bakterija mliječna kiselina se pretvara u CO2 (ugljik dioksid). To koriste ostale vrste zajednice ako izvor energije za vlastite metaboličke sustave, npr. fototrofne bakterije. Kvasne gljivice i fototrofne bakterije su poznate kao heterotrofne bakterije, što znači da koriste organske supstrate, kako bi pridobili ugljik za svoj rast i razvoj. Heterotrofne bakterije se mogu razmnožavati od 15 min. do jednog sata. Heterotrofne bakterije kao Bacillus su također vrlo izdržljivi zahvaljujući njihovim sposobnostima toplinske izdržljivosti, sposobnošću stvaranja spora, koje pomažu povećavati ukupni rok trajanja proizvoda. Fototrofne bakterije su sposobne u svom vegetacijskom ciklusu koristiti organske i anorganske tvari, kao što je npr. ugljik. Sposobnost fototrofnih bakterija koristiti sumporovodik, koji je otrovan te ga promijeniti u neotrovni oblik, je također vrlo korisna u čišćenju otpadnih voda.

SCD Probiotics™ u čišćenju otpadnih voda

Sojevi sadržani u SCD Probiotics™ su sposobni zajedno egzistirati na temelju svojih metaboličkih svojstava. Kvasne gljivice imaju sposobnost apsorbirati glukozu kao supstrat te proizvode  pirogrožđanu kiselinu pomoću metabolizma saharida. Pirogrožđana kiselina može biti upotrijebljena kao supstrat  mikro-aerobnih bakterija mliječne kiseline. Naime ako se bakterije mliječne kiseline množe pomoću metabolita kvasnih gljivica, stvaraju mljiečnu kiselinu, koja tako postaje temelj fotosintetičkih bakterija te im dozvoli razmnožavanje. Nakon toga kvasne gljivice koriste saharide kao supstrat fotosintetčkih bakterija  te se mogu ponovno množiti. Iz toga proizilazi da mikrobi, koji se nalaze u tehnologiji SCD Probiotics™  si međusobno pomažu  , održavati na životu te se pojačavaju u životnom okruženju. Svaka grupa mikroba ima svoja svojstva, što pomaže objasniti, zašto je tehnologija SCD Probiotics™  tako efektivna.

istraživanje dokazuju, da bakterije, koje se nalaze u technológií SCD Probiotics™, kao Lactobacillus, kvasne gljivice (npr. Bacillus), Rhodopseudomonas i ostale, uspjeli nakon 4 mjeseca korištenja smanjiti cjelokupnu količinu koliformnih bakterija u čistilicama odpadnih voda za 80 %. Metabolite bakterija mliečne kiseline u nekim istraživanjima pokazali antibakterijske  sposobnosti. zavisno od okoline, prehrane i vrsti, mogu proizvoditi mliječnu kiselinu, octenu kiselinu, etanol, diacetil, CO2 (ugljična kiselina), H2O2, reuterin, derivati mliječne kiseline (hydroksilska mliječna kiselina), i mali peptidi (kao npr. ako bakteriocini). Ove antimikrobialne tvari mogu potisnuti ili ubijati odabrane mikroorganizme, kao što su plijesan, kvasne gljivice, koliformné bakterije, vegetatívne bakterije, bakterijske spore, čak i viruse.

U slučaju da ubrizgavanje kisika zamijenimo tehnologijom SCD Probiotics™, razina sumporovodika bi se značajno smaljila, što znači da bi liječenje ubrizgavanjem moglo biti dovršeno. Osim toga bi se do 24 sata reducirao i neugodan miris. To su prouzročili mikrobi, koji imaju sposobnost rastavljanja raznih organskih spojeva. Zajednica mikroba može obraditi organske spojeve te ih promijeniti u korisni oblik za proizvode.

Pomoću tehnologije SCD Probiotics™, Indonezia je uspjela smanjiti CHSK, BSK5 i raspusne tvari za 40-50%, 42-55% i 44-71% u navedenom redoslijedu. Technologija SCD Probiotics™ je bila korištena redovito svakih 10 dana. Mikrobi su uspješno fermentirali organske tvari, što je dovelo do stvaranja jednostavnih organskih spojeva, kao što su aminokiseline, alkohol, šećer i  organske kiseline, koje su korisne a nisu štetne za okoliš. To je rezultiralo smanjenjem CHSK, BSK5 a raspusnih tvari, koje obično uzrokuju zaudaranje truleži.

Fototrofne bakterie u tehnologiji  SCD Probiotics™ imaju još jedan važan zadatak u problematici rješavanja otpadnih voda, pošto imaju sposobnost degradirati organske spojeve. Mogu oksidirati NH3 te koristiti sunčeve zrake kao izvor energije i CO2 kao izvor ugljika. Kao što je već spomenuto, pošto se u probioticima nalazi više vrsta bakterija, sposobne su rastaviti nekoliko vrsta organskih spojeva odjednom, ne samo jedan soj mikroorganizama. Ako se vrijednosti BSK5, CHSK, i raspusnih tvari povećaju, to uzrokuje smanjenje kisika, što dovodi do neugodnom mirisa. Kada je njihova vrijednost previsoka, organski spojevi se ne mogu rastaviti samostalno . SCD Probiotics™  može navedene probleme riješiti rastavljanjem organskih spojeva i njihovom promjenom u korisne nusproizvode, kao npr. aminokiseline, kao što je više navedeno. Osim toga, poznato je da SCD Probiotics™ , pstižu veću učinkovitost nego obični proizvodi u konkurencije. Većina probiotíka sadrži pojedinačne sojeve u obliku praška te su vrlo skupi. Kao što smo već objasnili, proizvodi SCD su tekući te se u njima nalazi zajednica najmanje 15 vrsta bakterija ovisno o proizvodu